Pridružite nam se!

Podjelite s nama Vaše mišljenje, komentare, ideje,... Zajedno stvarajmo bolju budućnost!

Stalna izložba "Solarstva"

SOLARSTVO NA OTOKU PAGU | OPĆENITO O SOLI | PAŠKA SOL

Stalna i zložba solarstva i povijest solarstva na otoku Pagu

Od kada se točno proizvodi sol u Pagu, to jednostavno ne znamo. Prvi spomen o proizvodnji soli u našim krajevima nalazimo u knjizi prof. Candide sa sveučilišta u Napulju pod nazivom „Jadranske solane" Napulj 1912. On ističe kako su Iliri (misli na Liburne) iz naših krajeva još u 3. st. pr. Kr. došli na Apeninski poluotok i naučili tamošnje stanovnike kako se proizvodi sol iz mora i pri tom osnovali današnju najveću talijansku solanu „Regina Margarita".
Prvi pisani podatak o konkretnoj proizvodnji soli u Pagu potječe iz 999.g. i to iz jedne oporuke. Nakon toga često u oporukama i drugim dokumentima možemo pratiti podatke o solanama u Pagu. To je vrijeme kada se sol cijeni kao bijelo zlato.


Do doba Venecije 1409. na otoku je bilo više solana. Osim ove današnje koja je jedina opstala u čitavoj Mletačkoj Dalmaciji bile su i solane u Dinjiškoj, Povljani, Vlašićima i Staroj Novalji. Na čitavoj istočnoj obali Jadrana bilo je na desetke solana, ali Venecija je sve ukinula osim ove u Pagu. To je učinila radi lakšeg praćenja proizvodnje i prometa soli. Venecija je uzimala 70% čitave proizvedene soli a preostalih 30% dijelili su vlasnici solana i radnici na tim solanama u omjeru svakom 50%. Republika Venecija koja je vladala našim krajevima od 1409. do svoga ukinuća 1797. nikada nije bila vlasnik solane. Bili su to uglavnom zadarski, ali i paški plemići, te ženski benediktinski samostan i crkva.
Nakon propasti Mletačke republike u naše krajeve dolazi Austrija koja detaljno popisuje solane i pravi katastarske planove. Nakon nepunih 8 godina vladanja ovo područje dolazi u sastav Napoleonovih Ilirskih provincija. Tada dolazi do ideje da se sve solane otkupe od privatnika i da se napravi velika solana – državni monopol. S obzirom da je Francuska vlast trajala kratko, također nepunih 8 godina, do realizacije te ideje nije došlo. Nakon propasti Napoleona, u ove krajeve ponovo dolazi Austrijska vlast (II austrijska vladavina) koja realizira ideju otkupa privatnih solana. Stvara se državni monopol koji donosi daleko veće prihode, ali time radnici nisu prosperirali, pa dolazi i do prvih štrajkova.
Za vrijeme Jugoslavije (prve i druge) solana ostaje državno vlasništvo (monopol), a od nastanka današnje Republike Hrvatske, solana je privatizirana i nalazi se u vlasništvu koncerna Agrokor.

SOLARSTVO NA OTOKU PAGU | OPĆENITO O SOLI | PAŠKA SOL

Općenito o soli

Sol je neophodna za funkcioniranje ljudskog organizma. Ona stabilizira živčani sustav i krvni tlak. Bez konzumiranja soli čovjek bi jednostavno umro. Dnevna doza soli koja je potrebna odrasloj osobi je oko 6 grama. Toliko se nalazi u kruhu, posoljenoj hrani i nije potrebno uzimati dodatnu količinu. Sol je prirodni antidepresiv, ali konzumiranje više soli od potrebne količine povisuje krvni tlak i može dovesti do ozbiljnih problema za zdravlje čovjeka.
Svakako je zanimljiva činjenica da kemijski sastav naših suza, znoja i limfnih tekućina je identičan slanoj vodi – moru.
More u našem dijelu Jadrana je slano 3,5 B° što znači da u 1m³ morske vode nalazi se preko 30 kg kuhinjske morske soli. Osim soli u morskoj vodi nalazi se oko 50 raznih minerala koji su u većini potrebni ljudskom organizmu. Osim toga u morskoj vodi nalazi se npr. velika količina gipsa, ali kroz proizvodnju u sustavu bazena nepotrebne i štetne tvari se talože na dnu bazena. Tehnologija proizvodnje soli ostala je ista tisućljećima, a danas se vidi da je ona ekološki skoro savršena.

SOLARSTVO NA OTOKU PAGU | OPĆENITO O SOLI | PAŠKA SOL

Paška sol

To je bez ikakve dvojbe najkvalitetnija sol koja se proizvodi u Hrvatskoj, ali isto tako, način proizvodnje je najbolji kako se može zamisliti.
Paška sol se proizvodi na kombinirani način. Ima čak i novinara koji govore kako se u Pagu sol proizvodi u tvornici i da bazeni nemaju nikakvu funkciju. Kada bi to bila istina, ta sol bi bila loše kvalitete i 1 kg bi koštao blizu 300 kuna. U Pagu se salamura (visokokoncentrirana morska voda) proizvodi kroz tri grupe bazena (isparenja), a sama kristalizacija događa se u tvornici. U tvornici se događa manje od 10% proizvodnje. U čemu je prednost takve proizvodnje? Na klasičan način dobiva se ekološki izvrsna salamura, a kristalizacija u kotlovima onemogućava da se u soli nađu komadići gline sa dna bazena (poplati), kamenčići sa asfalta ako su bazeni za kristalizaciju asfaltirani, komadići kamena ako su bazeni popločani ili dijelovi betona, ako su bazeni betonirani.
Na ovakav način moguća je proizvodnja preko čitave godine jer se salamura proizvedena preko ljeta deponira u velikim i dubokim bazenima. Pet puta manji broj radnika može proizvesti 5 puta veću količinu soli. Više se ne treba bojati kiše koja je mogla uništiti čitavu berbu, zato što u dubokim bazenima, zbog velike razlike u specifičnoj težini salamure (cca 23-24 B°, voda (kiša) ostaje na površini kao ulje na vodi.
Mi smo napravili Stalnu izložbu – budući muzej solarstva i tamo imamo uvećane modele 4 bazena koji predstavljaju 4 grupe (isparenja) bazena u procesu proizvodnje soli. Na primjeru tih bazena naši vodiči na izložbi detaljno objasne tehnologiju proizvodnje. Vidi se razlika između cvjetne i obične kuhinjske soli.
Postoji čitav niz fotografija koje prate priču i čitav niz originalnih ili rekonstruiranih alata vezanih za proizvodnju i branje soli.
U drugom dijelu magazina – originalnog skladišta soli nalazi se i mlin iz 1950. godine i prikazan je transport soli.

Posebno želim naglasiti da je najstariji papirnati novac u hrvatskoj povijesti – PAŠKI ASIGNAT – najdirektnije vezan za pašku sol.
Imamo i projekciju filma o klasičnoj i modernoj proizvodnji.

SOLARSTVO NA OTOKU PAGU | OPĆENITO O SOLI | PAŠKA SOL

SWFobject

Alternative flash content

Requirements